Religija
NAPOMENA: Ova definicija je "promašena tema" jer nikako ne definiše sleng, a još manje je smešna, stoga je u korist razonode nemojte čitati.
"Religija je štaka za loše državne ustanove" glasi misao koju sam čuo negde i koja me je zaintrigirala da napišem ovu definiciju. Religija je usko povezana sa apsurdom, ali na potpuno suprotan način. Definiciju ovako "pipave" teme, teško je napisati, a ne biti pogrešno shvaćen, ali evo...Svaki čovek, svesno ili nesvesno, teži otkrivanju smisla života. Po filozofima apsurda(besmisla), religija je upravo rešenje za ovu težnju tj. zamena za smisao života. Čovek koji unapred zna da će jednog dana umreti nema nikakav cilj niti motivaciju zbog koje bi održavao sopstveni napredak(uzmite za primer da krenete da odigrate tiket u kladži, a neko, ko je provereno pouzdan, vam kaže da će vam tiket pući, da li bi ste uplatili tiket?). Činjenica je da će svako od nas, jednog dana, umreti, stoga su filozovi apsurda došli do zaključka da su ljudi stvorili boga, samim tim i religiju, da bi odredili smisao života, ukratko: "budi dobar čovek i imaj vere i otići ćeš u raj, budi loš čovek i krši zakone božije i otići ćeš u pakao". Jednostavno utvrđen pogled na crno i belo, dobro i zlo. Život posle smrti je upravo taj smisao života i u zavisnosti od ovozemaljskog života, određeno je da li će čovek, do beskonačnosti, biti u teškim mukama ili će mu teći med i mleko. Naravno da je religija generalno dobra stvar, ali se postavlja pitanje: "Da li je psihički stabilnom čoveku, koji sledi zdrav razum, potrebna religija da bi mogao da pronađe smisao svog života i razlikuje dobro od zla?". Pomenuo sam da je religija dobra stvar jer upravo ona kontroliše čoveka i ne dopušta mu da radi loše stvari, ona izaziva kočnicu i grižu savest u čoveku i samim tim čini svet boljim mestom i ako je kroz istoriju korišćena i zloupotrebljivana za ličnu korist, manipulaciju, malverzaciju i kontrolu ljudi.
UPOZORENJE: Svaka sličnost sa težnjom ka ateizmu je slučajna...
Kvalitetna roba kod Kineza
Баш као што је проналажење игле за кукичање за шиваћу машину "Багат" комада један у n^2 пластова сена захтеван и значајно отежан посао, тако је и проналазак нечега квалитетног "маде ин ПРЦ" код малих незваничних дистрибутера-азиланата пут посут трњем и шодером крупне гранулације. Вероватноћа да ће те овако нешто задесити једнака је вероватноћи да у (покојној) "Застави" купиш дуготрајни "југо" - минимална, али кад се деси, чини ти се да је сваки голуб на овом свету одлучио да те декорише целокупним садржајем свог сенгрупа.
- Пошто ти овај тример за живицу?
- Песто динала! Много добав!
- Аха... Имаш нешто јаче?
- Тај добав! Песто динала, много супел!
- Не, имаш нешто чему неће да се сломи нож на младој луцерки?
- А! Видим ти у очима мир! Ти си тај!
- А?
- Мир, мир, мала моја кромпирова златице! Прошао си врата на која куцају само малобројни, али буди стрпљив! Поток који јури не узбуркава реку!
- Значи немаш?
- Ох, срећног дана! Имам, имам, другима сам продавао тримере што их произвођаху ђаци из Баодинга на часовима општетехничког образовања, а он је чекао на тебе да се појавиш, да га узмеш и кротиш шимшире и тује! Али стој - да ли си га достојан?
- 'Оћеш да ми даш ако имаш? Ако нећеш, идем.
- Три му је коњске снаге, маказе 50 инча, ватрена му сила сукља кроз ауспух каогод ждрепцу степском дах за хладних дана! Погледај у срцу свом и реци - нисам ли га достојан? Шта ћу за њега жртвовати?
- Седамсто.
- Ко има новца, змају је по снази сличан! Носи га, мали мој морски краставче, носи га и запамти: трава се повија под ногом што је гази!
- Пријатно.
