Velika potrošnja ili cena dnevnih potrepština
- Ma daj čoveče, ovaj nov dizel guta li guta... manje sam trošio dok sam se drogirao
Velika potrošnja ili cena dnevnih potrepština
- Ma daj čoveče, ovaj nov dizel guta li guta... manje sam trošio dok sam se drogirao
Državna institucija koja vas otvoreno potkrada bez nade da to ičim možete da sprečite
Svakodnevica u JKP
- Ljudi, poslali ste mi 30 kubika vode ovaj mesec da platim? Ja bazen nemam, ne vidim jezero oko kuće: brojilo vam ne radi. Kada sam smanjio pritisak na glavnom ventilu, jedno pranje mašine je odjednom prestalo da troši ceo kubik vode.
- E, vidi, mi nemamo nadležnost nad brojilima. To mi zakupljujemo od privatne firme. Ako hoćeš možeš da platiš 10.000 da se nosi na baždarenje, ali prijateljski ti kažem jer se znamo, otac ti je bio divan čovek, oni to uvek vrate da je dobro izbaždareno.
- Aha, znači vi ste unajmili firmu koja je sredila da brojilo pokazuje veću potrošnju kad je veći pritisak? Vi pojačate pritisak, više para kapne, a niko ne može da dokaže da ste vi krivi?
- Tako je. Pametan na oca, kažem ja. Nego ovako, da te naučim prijateljski, a ti smanji pritisak, zavrni ventil koliko minimalno da sve radi, tako, i evo ti na ovaj obrazac beleži potrošnju, pa dolazi svaki dan.
- Svaki dan?
- Mora svaki dan, jer ako dođe čitač pre tebe, njegovo se piše. To ti je savet od mene, jer sam ti znao oca.
- Jel moram da nosim kod notara da se overi?
- Šta?
- Pa obrazac.
- Ček da pitam direktora...
(posle nekog vremena)
- E, evo, direktor ti je dao ovaj broj telefona, sutra se javi ovom notaru oko 10 ujutru. Jeftiniji je mnogo od drugih.
Dvanaesta planeta Sunčevog sistema
Htedoh da pošaljem u Norvešku četiri, 4, šrafa, ostala slučajno kod mene dok sam se selio, prijatelju koji je preuzeo skuter. Beše to ovako.
Dolazim u poštu, rekoh dajte mi onaj koverat sa zaštitom da ne ispadne, šrafčići su, ide za Norvešku. Jao pa ne znamo da li možemo da šaljemo šrafove za Norvešku, pa se okrene načelnici, jel mogu da se šalju šrafovi za Norvešku. Okrene se načelnica meni pa me pita koliko toga ima. Rekoh četiri šrafa od skutera. Ona postiđena.
Krene operater da popunjava pa ne zna kako da popuni, jao pa kako to sada da popunim, aha, znam, kaže, delovi za motor, podleže carini...
Uglavnom da sam traktor hteo da pošaljem isto bih papira popunio.
Srbija... to je dvanaesta planeta Sunčevog sistema.
Totalni duduk
Finale izraza: "Ima ljudi da nešto ne znaju, a ti, Maro, baš ništa."
Došla komšinica na kafu a Mara se sva ušeptrljala, kuva kafu, ova kipi, šoljice joj se preturaju, sipa, ono se preliva, pa krene da obriše, razmaza svu kafu po stolu. Komšinica uzdahnu pa će: "E, ima ljudi da nešto ne znaju... a ti, Maro, baš ništa."
Ekstremno ispoljavanje umišljene ljubavi prema sopstvenoj naciji podvučene ksenofobijom.
... cela Norveška je mesecima smrdela jer nisu hteli da se taru toalet papirom dok na njemu nije stajala Norveška zastava i oznaka Made in Norway.
Ironičan izgovor za stvar koju ste odradili namerno. Intonacija ista kao na izrazu poput "moglo mi se".
- Zašto si šefu dao pogrešan ključ od kancelarije, morao je čovek da se vraća usred noći?
- Omašilo mi se.
Velika Britanija
- Ova Britanija u svakoj čorbi mirođija
- Znaš onaj vic o mačku: ni manjeg ... ostrva, ni veće dreke
Fenomen u srpskoj kulturi da svi sve znaju o svakome i smatraju svojom obavezom da vas zapitkuju o svakom intimnom detalju u vašem životu kao da ste im vi bili otkrili sve to u poverenju, dok vi uopšte niste ni svesni da dotična osoba o tome išta zna, obaška što neretko ne bi ni smela da zna.
- Jeste, danas joj rođendan, nego ona i Ivke imaju rođendan istog dana i ceo život svi dođu kod nje i čestitaju samo Ivketu rođendan, a njoj niko, pa se stalno nervira
- E, sad ću da je zezam malo
- Viber: "Srećan ti Ivketov rođendan!"
- Viber: "Otkud ti znaš za Ivketa?"
Samoživ zahtev sagovorniku da siđe sa teme i počne da priča o nečemu zanimljivijem.
- Ne znam, dođem u školu, počnem predavanje, a malo se okrenem to se gađa, vređa, psuje, ako ih ukorim, mene pitaju "a što se deca tako ponašaju na tvom času", ako im daš jedinicu, roditelji kreću sa tužbom protiv škole, ne zna č....
- E, ajde premotaj se...
Tužbalica da državni ili drugi organi neće da se potrude ni da nas pobiju kao ljude nego nas puštaju da crkavamo sami od sebe, ili se prave da nas leče, ili nas puštaju da se ubijamo od muke.
Nekada su ljude dovozili vozićima, pa kupe otrove, pa naprave kasarne. Bar se potrude. Danas sve moramo sami.
Zloupotreba vlasti sa ekstremnom dozom umišljenosti.
Asocijacija na izlazak Jevreja iz Egipta po ugledu na modernu reviziju istorije kombinovano sa poznatom frazom i vuk siti i ovce na broju. A la: svi su se složili da je sve u redu i da Jevreji nemaju nikakav razlog da napuštaju Egipat.
"Očekuju poplave, komete, skakavce, bolesti kao nekada... pa šta kažu: skakavci mogu da se jedu, od poplava može da se pravi struja, komete ćemo da pomerimo da udare nekog drugog, bolesti ćemo sami da izazivamo. I problem rešen, Egipat je spašen! I faraon sit i Jevreji na broju."
Nažalost, zvanična reč za smanjenje pakovanja proizvoda uz zadržavanje iste cene.
Reč je norveškog porekla krympflasjon, i 2022 je proglašena za reč godine u Norveškoj. Engleski ekvivalent je šrinkflacija - shrinkflation. Razlog za korišćenje norveške reči je to što je Norveška jedna od najskupljih zemalja na svetu gde neprestana krimpflacija, pogotovu u poslednje vreme, obične ljude praktično gura u siromaštvo u naizgled veoma bogatoj zemlji (što je fenomen koji bi morao da ima svoju posebnu reč.)
"Gledaj ove Toblerone nije 200 grama nego 170 sada. Tako je i Milka imala 300 sada 280 a pakovanje iste veličine. Dobra fora."
"Krimpflacija!"
"Šta?"
"Japanski kanister od 20 litara po ceni onog od 20 litara a koji staje u džep. E to!"