Ova kovanica označava ugadjanje pičci. Ovo je naravno greh i zato ga treba izbegavati.
- Pičko, jel voliš ovako ili onako?
- Daj šta daš.
Ova kovanica označava ugadjanje pičci. Ovo je naravno greh i zato ga treba izbegavati.
- Pičko, jel voliš ovako ili onako?
- Daj šta daš.
Domaća životinja koju devojke ne vole kad im kažeš
Ovaj bogougodnik rođaše se u njivi dok mu roditelji znjaše žito. Kao sasvma mlad pokazivaše sklonost ka odvajanju od zemlje i levitaciji uopšte pa ga roditelji dadoše u manastir da kaluđeri vide sta im je sa njime činiti.
Po dolasku u manastir on lebdaše čas onamo - čas ovamo te ga zbog toga bratstvo manastirsko cesto prekoravaše i govorahu mu: "Čovek nije ptica pa da leti, hodaj dvonožno kao i sve ostale sluge gospodnje, ne izmotavaj se, jer to nije bogougodno". Bratstvo kasnije ipak uviđaše razne koristi od ove njegove sklonosti, kao što nam tropar i kazuje:
Tropar svetom Jovanu Lebdećem
Ti koji plovio si zrakom,
poput ptice laste ili svrake
Od pomoći bivao si svakom
krov oluje kad mu upropaste
Iz krošnje drvećne spasavao si loptu
Deci za igranja kada zapadne
Odozgore video svu si ti lepotu
I šišarkama hranio si gladne
Konj četinar iz epske narodne pesme
Uzvik zaprepašćenja kada vidimo nešto neopisivo. Isus je kao sto znamo nosio dugu kosu i bradu, jer je tada takva bila moda. Logicno je zaključiti da je, dok mu je kosa upadala u oči, poželeo da ima šiške. Ili bar repić.
Ogromna lopta užarenog helijuma na nebu koju devojke vole kad im kazes.
Detektiv trivijalnog
Prilika da pojedeš ono što drugi nisu hteli da pojedu.
Domaćin: Surovi, uzmi jos jedno parče
Surovi: Uh... hvala ali već sam se prejeo, ne mogu više ni zalogaja...
Domaćin: Pa šta sad ja da radim sa ovim ostatkom slavske sveće?
Biljka na kojoj se gaje svatovi
Zaskakanje voljene osobe rukama i nogama po telu i penjanje po objektu obožavanja.
Razne igre koje parovi smisljaju da bi im seksualni zivot bio uzbudljiviji.
Moja nova devojka i ja smo smislili jednu - okrenemo ledja jedno drugom, stavimo maslinu izmedju nasih guzova i onda se otimamo oko nje. Onaj ko pobedi dobija maslinu.
Srpski filozof i lingvista.
Dositej je nasledio od oca ogromno imanje sa dvesta stabala zlatnog delišesa. Planirao je kad jabuke sazru da veći deo proda na pijaci a dvadeset džakova da ostavi da se njima hrani do sledeće berbe, ali se ispostavilo da su sve do jedne bile crvljive i to mnogo, čak ni pitu od njih nije mogao da napravi.
Dositeja su tada često viđali kako šeta svojim imanjem i jadikuje:
"Cervi, cervi, što mi učinjajše cervi od moijeh zlatnejšijeh delišesjah, kudade se dade moje blagojedenije?"