Endemska vrsta balkanskih krajeva, veoma raširena u Srbiji. Kao što im ime govori, pripadnici ove sekte obilno i nehumano ŽDERU LUKAC (lat. allium: luk, otuda i naziv). Sekta je istovremeno veoma popularna i izrazito nepopularna, dok su prema njoj ravnodušni jedino malobrojni srećnici koji se sa pripadnicima sekte spletom neobjašnjivih okolnosti još uvek nisu sreli. Iako ponekad izgleda da u okviru sekte postoje 2 struje, žderači belog i žderači crnog, sekta ima unisoni pogled na svet, a dominirajući luk nema metafizičkog značaja. Poput ostalih prirodnjačkih sekti, i ova sekta baštini krajnje pojednostavljen pogled na svet - "sve je u prirodi, čovek je bolestan jer se od nje udaljio, samo povratkom prirodi 'otuđeni čovek novog doba' će se vratiti svojim korenima..." i slična sranja. Naravno, sve to se postiže žderanjem enormnih količina luka. Put do nirvane nikad nije bio jednostavniji. Iako njihovo prirodnjaštvo teoretski zvuči pacifistički, pa čak i primamljivo, u prvom direktnom susretu sa predstavnikom sekte gubite ne samo simpatije ka toj ideji, već najednom počinjete da mrzite sve članove sekte. Međutim, uviđate kako to nije dovoljno, te počinjete da mrzite i samu prirodu, i stoga naprasno počinjete da bacate đubre sa terase, naročito plastiku jer ste negde načuli da je ona najštetnija, krećete da osvetnički gazite travu gde god je vidite (pa čak i u ganc novim šimikama), te oduševljeno odlučujete da staru veš mašinu arhivirate direktno u rečno korito. Kad Vas tom prilikom zatekne komunalna policija, neuspešno pokušavate da prodate priču kako ste i sami zanesenjak prirodom, te da zapravo prinosite žrtvu rečnoj boginji Boschidi.
Sektaš: Izvini, da li bi mogao da mi otkucaš kartu, da se ne provlačim? Neprosvećeni: Svakako, evo čim pokupim svu ovu kosu koja mi je opala kad ste mi dunuli u lice.
Standardni odevni predmet vozaca Yuga. Za razliku od ostalih vozaca, oni ovaj prsluk ne drze neraspakovan u nekom zabacenom cosku auta, vec ga oblace pre nego sto udju u njega, znajuci da ce se kurva pokvariti, izdati ih, ostaviti na cedilu na nekoj uzbrdici, bari, kisi, snegu, ledu...te da ce onda taj isti pouzdani jugic traziti kontrauslugu za voznju (sta 'oces bre, dosad sam ja tebe vozio, ajde sad malo ti da guras mene).
U najboljem slucaju, ako je Yugo vrlo ocuvan, fluorescentni prsluk koriste u svrhu kontramalera, tj. bezumnog optimistickog pokusaja da Marfijevom zakonu doskoce time sto ce ocekivati sranje, sto bi sranje trebalo da spreci da se i pojavi.
Naravno, to vrlo retko upali - sta zna Yugo sta je kontramaler!
Bako, evo ti ona fluorescetna farba 17487 sto si trazila za farbanje vune! Zahladnela jutra, bogami ce taj zimski prsluk ove godine da se nosi jos u novembru! Ne forsiram te, bako, samo kazem.
Iako je prvobitno zamisljeno da pomocu ove funkcije roditelji onemoguce svojoj deci da gledaju kanale sa seksom, nasiljem i uopste iole zanimljivim sadrzajem, ovu mogucnost daleko cesce koriste deca da skrembluju smaracke kanale koje gledaju njihovi smaracki roditelji i time ih sprecavaju da uzivaju u svojim kul, superkul i megakul kanalima, jer se tv nazalost seruje, da ne kazem deli (jbt, cale, samo mi imamo 1 tv, k'o da zivimo u 18. veku!)
U jebem ti i televizor i ertees i Tijanica u telecu glavu, pa sto mi opet susti drugi kad ide skupstina?! - Ne znam, cale, sinoc je sve bilo normalno kad smo gledali utakmicu.
Na kom bre bese Pink? Zar nije na sedmici? Otkud bre sad ovaj Sport klub tu? - Ne znam, cale, rekli su ovi iz ezbebea da ce da menjaju nesto - Pu, pleme im jebem, svakih 7 dana rotiraju!
Dokaz da je licni uspeh u Srbiji toliko beznadezno tesko dostizan i redak, da ljudi moraju pribegavati identifikovanju sa sportskim uspesima, ne bi li se bar na trenutak osetili srecno, ispunjeno i uspesno.
Kada su prestali uspesi u kosarci, sportu koji se zaista voli i prati, prihvaceni su i uspesi u manje popularnim i dotad skoro nepoznatim sportovima (kad nema devojke, dobra je i baba), pa su tako na ulici slavljeni i (inace sjajni) plivaci i juniori, koji bi dotad jedva bili i primeceni. Vrhunac fenomena predstavlja slavlje PLASMANA na svetsko prvenstvo, sto je odjednom postao nevidjeni uspeh (a zapravo je potpuno normalno, nakon dolaska odlicnog Antica cak i ocekivano).
Vlast, naravno, bez razmisljanja placa vatromete i proslave, mnooogo jeftinije kostaju nego gladnima obezbediti hleba, a plus ne postoji opasnost da ih u masovnoj euforiji neko nedajboze priupita za neku od afera... ili nedajboze zatrazi pravdu za Brisa Tatona... ili uporedi presude Damiru Dokicu i Sinisi Vucinicu za isti prekrsaj... ili...
Muskom umu, a i logici uopste, potpuno neshvatljiva aktivnost.
Umesto da sami operete kosu i isfenirate je (jer cemu inace imate 42 obicne i 3 elektricne cetke, 3 fena i 2 pegle za kosu?), izlazite napolje po nekom kijametu, palite auto, vozite do "svog" salona (jer niko drugi u gradu ne ume tako lepo da Vas isfenira), gde Vam neki gej samponira kosu, a posle toga drugi gej (koji ima 2 frizerska kursa vise od prvog), uzme neki bucni fen i duva unaokolo, praveci se toboze zainteresovan, da bi Vam na kraju ovaj mudri dvojac za taj slozeni naucni dvadesetominutni poduhvat zaplenio od 500 do 1000 dinara.
A sta sve moze da se kupi za te pare, ej!!! - svecice za auto (da ne strepim svako jutro hoce li d'upali) - bar 5 komada 6u1 DVD (ukljucujuci dugo ocekivani specijal Pohotna Hajdi) - moz' se kupi jos puno stvari, a ako se preskoci nekoliko feniranja, moz' se kupi i jos jedan fen za kosu!
Nakon visenedeljnih pregovora gradske vlade i prevoznika, kompromisno je odluceno da ovi minibusevi ipak imaju oznaku "E", a ne "F", kako je bilo logicno. Naime, prvobitni plan je bio da svaki od ovih buseva nosi oznaku prema psihijatrijskoj F dijagnozi vozaca na konkretnim linijama.
E1 (F1) - manija gonjenja: stici ce me ova 23-ka, evo skroz mi se priblizila, moram se probiti, makar i po trotoaru... E2 (F2) - opsesivno kompulzivni poremecaj: ok, vozio sam 123 metra u ovoj traci, sad se saltamo u srednju sledecih 246m, pa tek onda u traku za autobuse na 123m... Obavezno proveriti ovu teoriju u praksi pre ocenjivanja!