pesek
isto što i pesin ili pesina
prljava zaostala gadna odvratna zapuštena osoba
često je možete vidjeti kako držu ruku na spolnom organu ili dira svoj herpes ili guta svoje sline ili pljuje po kući
to može biti od običnog bezobrazluka i neodgoja pa sve tamo do simptoma teških sindroma i bolesti kao što su trihotolomanija, šizofrenija, davnov sindrom, retardacija, hendikep
može biti i obična lijenost ili nevjerovanje u bakterije i viruse kao uzročnike bolesti
fržnato
ispečeno, zapečeno, zagorilo, tvrdo, kruto, žilavo, prokleto, krivo, loše, sprženo
Ova se drva ne mogu cijepati sikirom, jer su previše fržnata.
Ona od prošlog stabla su bila glađa i mekša, kao kad siječeš sir nožem.
harlemovci
poznati košarkaši čija svrha nije da pobijede meč, već da zabave publiku
često dolaze u balkanske države, gdje ih dječurlija iz osnovnih škola gleda, npr u Zetri u Sarajevu
Vijesti sa bosanskog portala Klix: "Kako su Harlemovci od anonimnih košarkaša postali svjetska atrakcija"
Đole: "Naša generacija nije išla na harlemovce u Zetru, a vaša je išla u osmom razredu, jel?"
globan
glavonja, ima glavu veliku kao onaj globus u knjižarama
često se može čuti po sirotištima, domovima, školama kako uvijek postoji neki globan
nažalost ta osoba često ima i drugih defekata poput bolesti, poremećaja, loš izgled, sindromi
Globane, globane, tebe čekam ja. Da ti kupim gačice 152.
anksioznost
strah, tjeskoba, stid, neugodnost, trema, napetost, strepnja
Osoba koja pati od anksioznosti može biti nazvana vulgarnim (uvredljivim) nadimcima: pička, kukavica, drvena marija, kip, hendikep.
Često ih neko zadirkuje pitanjima: "Zašto si povučen? Zašto se ne družiš? Šta ti tišti grudi?"
Manifestuje se raznim simptomima poput znojenja, crvenila lica, drhtanja, izmjenom glasa, poteškočom pričanja zbog suhog ili začepljenog grla, te simptomima u obliku ponašanja kao bježanje iz škole i iz socijalnih i zahtijevnih situacija, okupljanja, događaja, proslava. U najgorem slučaju manifestuje se kao napad panike što se također naziva i napad anksioznosti ili panični poremečaj. On može da nas spopadne i tokom sna kad se naglo probudimo sa ekstremnim osječajem straha, ludila, kao npr da je počeo rat ili dogodilo se nešto jako čudno. Ili kao ekstremna sekiracija gdje osječamo da ne možemo više izdržati život.
Neki je smatraju psihičkim poremećajem i za nju postoje lijekovi koji se zajednički zovu anksiolitici. Neki poznati su apaurin, rissar ili riset, proziac ili prozjak.
U slučaju da se smatra psihički poremečaj pravilno se kaže poremećaj socijalne anksioznosti u slučaju da je anksioznost povezana sa ljudima tj da su oni pokretač straha.
U slučaju općeg straha (od smrti, posla, bolesti, života, rata...svega pomalo) zove se poremećaj opće ili generalne anksioznosti.
Često dolazi i kao dio ili simptom ili uz druge psihičke poremećaje kao što su šizofrenija (shizofrenija), PTSP (post traumatski stresni poremećaj), razni poremećaji ličnosti, depresija.
U slučaju da se o anksioznosti ne govori kao o bolesti ili poremećaju koriste se nazivi kao socijalna anksioznost, opća anksioznost itd, bez rijeći poremećaj.
Na engleskom "socijalna anksioznost" (social anxiety ili SA) se zove ako je u smislu osjećaja, a u smislu poremećaja "poremećaj socijalne anksioznosti" (social anxiety disorder ili SAD).
Često osobe koje imaju anksioznost nemaju društvo, ne idu u školu, nemaju posao, povučeni su, slabi, osjetljivi emocionalno (lahko zaplaču), nemaju ili nikad nisu imali curu ili momka.
Ovo je inače engleska riječ anxiety, i u našim jezicima se rijetko koristila tako da mali broj ljudi je znao njeno značenje ili čuo za tu riječ. Danas ipak zahvaljujući dostupnosti interneta i engleskog jezika, sve više i više ljudi koriste ovu rijeć kao domaću i standardnu. Često se može čuti na TV, radiju, oglasu, reklami, te u riječniku i nalazima doktora, psihijatara, psihologa.
Osim standardnog tretmana psihoterapija naročito kognitivno bihevioralna terapija (CBT) i lijekovima, postoje alternativne metode poput mc2method, linden method, joga, savjeti duhovnih učitelja poput Ekart Tol, te religijske i druge metode, od izbacivanja džina/džavola do bioenergičara. Postoji i metoda salivanje strave koja se sprovodi uz olovo koje se istopljeno vrelo baci u vodu i vjerovatno pijenjem vode kroz mašice. Moguće je da su neke metode samo praznoverje.
Anksiozničar: Ne znam više kako ću da izlječim svoju anksioznost. Sve sam probao: lijekove, med, post, vježbanje, kondiciju, klanjanje, metodu emocionalne slobode, mc2 metodu, linden metodu, knjige duhovnih učitelja, bijeli luk...
Drug: Ja ti preporučujem da još pokušaš ići kod bioenergičara i egzorciste. Ovaj prvi zna izvadit neku tamnu energiju iz tebe, a ovaj drugi vadi šejtane, džine, đavole iz tijela ili duše.
struna
spušten želudac ili razni simptomi poput bolova u želudcu
moguća kila (hernija) želudca ili pluča, žgaravica, i druge bolesti oko želudca
Po vjerovanjima starijih ljudi ako čovjek ne jede često, onda ga ufati struna.
Javljaju se tegobe, simptomi, posljedice, u obliku mučnine, bolova, gušenja, nesvjestice. Vjerovatno supersticija (praznovjerje). (Slično praznovjerju da se zapetljaju crijeva ako mnogo skačemo ili ne jedemo ili da je sva snaga u zadnjem zalogaju hrane.)
Po vjerovanjima drugih, to može biti anatomski poremečaj želudca, hernija, ili druga bolest iz medicinske literature, jer doktori za strunu nemaju definiciju.
Po vjerovanju naturopata i ostalih koji vjeruju u zdravstveni post, struna čak i da postoji, nije uzrokovana nejedenjem kratko vrijeme, jer čovjek može bez hrane od nekoliko sati do nekoliko dana, bez posljedica, pod uvjetom da se ne izlaže nekom naporu u međuvremenu.
Često se može u novinskim oglasima naći kako stariji ljudi nude servis liječenja strune, alternativnom medicinom poput čajevi, trave, masaža, i pokoja vježbica.
Bez obzira na koju se bolest struna odnosila, moderna medicina će to prvo dijagnosticirati pa tretirati prema svojim nazivima i metodama (slikanje, operacija, ortopedska pomagala, lijekovi).
Strunu mogu da iskoriste starci koji nemaju ni pojma šta je to, već tek čuli površno u narodu o tome, znaju da je nešto sa želudcom, u svrhu dobivanja svoje hrane da zadovolje svoj apetit, isti onaj kao za nikotinom, kafeinom, alkoholom. U tom slučaju ne radi se o gladi, već o dosadi i ovisnosti o hrani i toksinima. To se zove psihološka manipulacija jer spominjanje strune zvuči ubjedljivo i zadaje strah osobi koja je dužna brinuti se za starije ljude, te će tako stariji ljudi lakše pribavit sebi hranu.
Starci: "Daj mi nešto da jedem, skapah gladan, gotovo me ufatila struna, bolan ne bio!"
Omladina: "Kakva bolan struna? Pa sad si jeo!"
