Japanski pornić
Жене до 165cm вриште,кукају и плачу само зато што им је у буљи кита од 10cm.
Длакаве пичке су обавезне.
hrvati
Народ који у протеклих двадесетак година проживљава свој цивилизацијски максимум ( добили државу а никад је нису имали нити заслужили, опроштени им геноциди, ушли у нато, пред вратима Европске уније). Човек би помислио да је то један фин, устројен, модеран европски народ, наиме ови показатељи нам то наговештавају. Међутим прошле године и у овој години видна је тенденција пуцања њихове државе по шавовима и упитни су сви ови ''цивилизацијски'' досези ( истина о геноциду иде на суд, презадуженост, мафијашка држава, никад се нису одрекли нацизма), ово не звучи већ тако европски и демократски. Код њих влада још она еуфорија ''имамо државу, отргли смо се Србима'' али од тога се не живи. Богати западни ментори, њихова браћа по злочину су смањиле донације, поробили су их и опет су као и у својој целој историји добровољни робови својим господарима.
Некад Срби падају у искушење да им завиде на лакоћи остваривања крупних циљева док ми свку грешку плаћамо по дуплој тарифи, сваку непромишљеност плаћамо болно да болније не може. Не треба никоме завидети свако има свој пут, наш је такав какав је, трновит, посут ужареним камењем али истинит, док ће се њихова илузија срушити кад пукне и цела имагинација звана Америка, ЕУ,нато, западна демократија...
Mustaći
Vrlo specifična vrsta paperjastih brčića koja se u tinejdžerskom dobu javlja podjednako često kod dečaka (na njihovu veliku sreću) i kod devojčica (na njihovu jos veću nesreću).
Ukoliko stvari krenu da se dalje odvijaju normalnim tokom, ti isti dečaci će shvatiti svu blagodet brčića kao dokaza zrelosti, a devojčice svu tugu i bol hladnog voska za depilaciju.
Pera: šta bi dao da imam mustaće kao ona Sonja iz VII2, bio bi glavni baja u školi.
trsiti (se)
Imati seksualni odnos sa osobom ili osobama najčešće suprotnog pola.
A. Pera: Brate, je l' znaš onu vunu?
Gera: Gde ne znam, sinoć sam je trsio!
B. "Uz'o sam da vidim koju ću da trsim, vid'o sam joj sisu, poč'o da se
krstim." Ajs Nigrutin
Banjička šuma
Nesvakidašnje čudo prirode. Prirodno stanište sa najviše različitih vrsta faune po jedinici površine u čitavoj Evropi. Naime, ova šuma vam je kao one slike šuma iz enciklopedija, na kojima možete videti nacrtane predstavnike svih mogućih vrsta na deset kvadratnih metara. Šetajući kroz ovu šumu, možete da vidite svašta - majke sa decom u kolicima, porodice na pikniku, parove koji se vataju, parove koji se karaju, penzionere na klupicama koji čitaju Politiku, klince koji cirkaju, klince koji duvaju, ljude raznih uzrasta koji džogiraju, fensi ribe koje šetaju fensi kerove, a pored njih, besne i gladne kerove lutalice, veličine tigra. I Ranka Stojića povremeno. A ako, kojim slučajem, ovde zalutate uveče, može da vam se desi i da vidite nekog nesretnika kako džogira u pokušaju da pobegne Radovim navijačima. Može i vama da se desi da postanete jedan takav nesretnik.
Čudna šuma je to...
Užički Govor
Užičani su poznati po svom govoru, koji je jedno vreme važio za najčistiji i najispravniji u Srbiji. Sada se najispravnije i najčistije govori na području Valjeva i Loznice. Užički govor se nekako „poseljačio“ u poslednjih 20 godina.
Iako Užičani nikada nisu imali problema sa padežima i korišćenjem istih, itekako imaju problema sa akcentima, hteli oni to da priznaju ili ne. Dovoljno je slušati užički radio ili gledati nekog Užičanina na televiziji i primetiti da Užičani jako otežu izgovor kod velikog broja reči. Naravno, većina Užičana će zatvoriti oči pred ovom činjenicom i reći : „Bolje da ja pričam užički, nego da zavijam kao Beograđani. Ko ih bre jebe“
Pojedine reči u srpskom jeziku imaju specifično značenje samo u Užicu. Primera radi, reč mutan u kontekstu : „On je baš mutan lik“. Na užičkom to znači da je neko zanimljiv, dopadljiv, cool. Kada ovu rečenicu izgovorite bilo gde van Užica, ljudi ce pomisliti da je to neko ko se bavi ilegalnim radnjama, odnosno da nesto muti (što je i logično, zar ne?)
Užičani, takođe, obožavaju da skraćuju reči. Po tome su jako poznati, pa se čak i studenti iz Užica u Beogradu prepoznaju po tome. Kao da im na čelu piše odakle su. Kao primer, evo liste nekih reči, datih sa prevodom u produžetku (za ljude koji nisu iz Užica ili ne razumeju). Osećajte se slobodno da listu dopunite u komentarima (naravno sa prevodima za one koji ne razumeju).
Student1 : „Sutra idem Užice“ (Pravi Užičani NIKADA ne koriste dva slova u, jedno pored drugog.)
Student2 : „Extra, spiči jednu kompletaru i za mene“
Karakteristične kratke reči : EVE, ENE, ETE
„Eve ti kilo rakije“, u ekstremnim slučajevima „Nadevo ti kilo“ – „Evo ti litar rakije“, označava davanje.
„Ene, duga!“ – „Eno je duga!“ ili „Pogledaj, duga!“ – Koristi se pri pokazivanju na nešto.
„Ete ti, jebalo te ono!“ – Označava davanje, slično kao i kod EVE, ali ljutito ili
„Gde mi je ranac?“ - „Ete ga“ – Označava pokazivanje na nešto.
Ko no to bi? – Ko ono to bi? (Inače najkraća srpska rečenica, sa 4 reči i 8 slova). Varijacije ove rečenice su: De no to bi? – Gde ono to bi? i Šta no to bi? – Šta ono to bi?
Skraćivanje pojedinih reči odsecanjem slova T na kraju istih : Vlas, čas, krs, lis, prs, mos, mas ...
Ček – čekaj
Jes – jeste
Jok – nije (ovo je, doduše, turska reč i znači NE)
Nek – Neka
Nemo – Ma nemoj
Numem – Ne umem
Oli? – Hoćeš li? (ovo skraćenje vuče korene iz Crne Gore, ali se puno koristi u Užicu)
Nasce – Nastavnice
Našče – Nastavniče
Upremase – Naspram, jedno prema drugom
Dela, dela de, dela der – Označava odobravanje, odnosno celu rečenicu : „Mislim da bi trebalo da to uradiš“. Primer : „Razmišljam da počnem dučim“, „Dela! Da se nisi rano setio?“
Jašta, jašta čini – Reč koja ima potvrdno značenje, da. Takođe se moze koristiti kao odgovor na SVAKU rečenicu ili pitanje.
Spajanje dve ili više reči :
„Nek je sasrećom domaćine.“ – „Neka je sa srećom domaćine.“
„Eve mi ga sin viškuće, igra se.“ – „Evo ga moj sin, iznad kuće, igra se.“
„Meščini da sam ga video.“ – „Meni se čini da sam ga video.“
„Ošdoći? Kašdoći?“, „Doću. Saću“ - „Hoćeš li doći? Kada ćeš doći?“, „Doći ću. Sada ću.“
Skraćivanje rečce da je jako često i karakteristično :
Didem – Da idem
Duzmem – Da uzmem
Dučim – Da učim
Dubijem – Da ubijem
Dizađem - Da izađem
Duradim – Da uradim
Skraćenje reči sa na s, koje je vremenom prešlo na z :
„Ček da siđem zbrda“ – „Čekaj da siđem sa brda“
„Ja se zimi grejem zdrvima“ – „Ja se zimi grejem na drva“
Vrljala crvenkapa ševarom i trevila kurjaka, a kurjak joj veli: "Đes to pošla krvavu ti neđelju jebem!!!"
