
E sad si ubio dušu rasprave :P
Inače gde smo stali? Rekao si: Врста представља скуп јединки које су способне да улазе у репродуктивне односе међу собом и при томе оставе плодно потомство.
Postoje dosta hibridnih životinja između sličnih vrsta. Ali šta može biti donji stupanj da za neku vrstu možeš reći da je postala druga vrsta? Ako je neka promena nastala kod neke vrste i zadržala se konstantno već 10 generacija, da li je ta vrsta ista? Možda je ostala ista vrsta ali su se parametri te vrste promenili. Možemo mi tu vrstu da nazovemo isto i da kažemo da je to ta i ta vrsta ali su se njene osobine promenile.
Da li kažeš da je jedna vrsta konstantna i da nemože da se menja?

Da ali ako se vrsta promenila da li možemo da je smatramo istom vrstom kao što je nekada bila? Došlo je do promene i opis nekadašnje vrste više nije isti. Modifikujemo informacije o vrsti ili je nazovemo novom vrstom?Ako prvi primerak te vrste ima dva staništa, na drugom kraju sveta ta ista vrsta je usled različitih uslava dobila drugačije promene. Da to je ta ista vrsta ali više nisu identične, dobile su drugačije karakteristike, i ako vreme teče ta vrsta je dobila drugačije promene i doćiće do trenutka kada više neće biti u mogućnosti da se međusobno razmnožavaju. Da li su i dalje ista vrsta ili smo dobili dve različite?

Voleo bih, ako mogu, a mogu i znam da mogu, kao sto mogu i da znam, da prekopiram komentar iznesen i donesen na religioznoj temi, od strane moje malenkosti, malene mojenosti, ovde i sada (pre toga bih voleo da spomenem, kako je ipak, vrlo lako moguce, da je ovaj uvod bio ne samo nepotreban, nego i da je potpuno promasio pocetnu premisu, ako je takva i postojala, onog prvog komentara):
Ja moram priznati da mi je nekad bilo vrlo odbojno gledati izvesne pojedince na ovom forumu i chatu, kojima je svaka druga rec aluzija na cist, ortodoksni, polni cin, u kome muzjak uvek biva pobednik nad zenkom i koji je uvek nedotaknut sentimentima vezanim za taj cin, osim onog da je taj cin uopste bio dogodjen. Vi taj moj, ponavljam, prethodni stav mozete shvatiti kao svojevrsnu slabost, kompleks, preterano puritanstvo, pokazivanje da sam nekada "srao karanfile", kao sto i ovaj sadasnji komentar mozete shvatiti kao svojevrsnu, i samo svoje vrste (ovde se naglasava evolucija tog stava, postavlja se pitanje da li je ovo nova vrsta stava ili samo stari stav koji je postao jaci i otporniji?) stilsku vezbu iz uvoda u filozofiju (iz koga imam ispit za koji dan). Poenta je da sam hteo reci, ovom prilikom, uz sav rizik da postajem vrlo nalik onim stavodonosiocima koje ranije nisam podnosio (priznajem, L@ki, na tebe mislim izmedju ostalih):
EVOLUCIJA JEBE! I PAMPRCI!
Мој одговор је његов одговор:
Može da se menja ali ne i da predje u drugu vrstu.Ако говориш о променама које се задржавају у потомству говориш о генетици. Дакле дошли смо до генетске сличности или разлике. Генетска разлика у одређеној популацији једне врсте може бити дооостааа велика у односу на другу. Пример су ти бактерије, где се те велике разлике називају сојевима. Штавише бактерије су хаплоидни организми (немају 2н хромозома већ н, тј један хромозом само). Код њих су те разлике видљиве већ у наредној генерацији јер не постоји други хромозом који може да маскира те промене. Ипак, остаје иста врста.
Између осталог, популације су исувише велике да би могло да се говори о "изумирању оригиналне врсте" и "креирању нове" коју ћемо назвати иста.
Особине генотипске (запис у днк) и фенотипске (оно што је днк створила када се развија јединка) нужно диктирају припадност јединке. Али сама фунционалност днк не дозвољава драстичне промене. Све јединке са драстичним променама или умру пре него што дођу на све (нпр. спонтани побачај код сисара може се десити због тога) или умирање јединке пре достизања полне зрелости. Разлике између врста су драстичне.
Ајмо сад о хибридима мало.
Помешамо коња и магрца и добијемо хибрида. Тај хибрид је готово увек неплодан. Наводно постоје "документовани" примери плодних. Чак и да је тако и да се деси да се 2 такве јединке нађу близу и да се размножавају природа је ужасно ригорозна према инцесту. Можда ће прве генерације проћи "некажњено" али је та популација те "нове" врсте осуђена на пропаст. Те једнике нису генетски предодређене да остану на земљи и не постоји мутација или шта већ што ће то одржати, а нарочито када су "сложенији" организми у питању, нпр. сисари.
Da ali ako se vrsta promenila da li možemo da je smatramo istom vrstom kao što je nekada bila? Došlo je do promene i opis nekadašnje vrste više nije isti. Modifikujemo informacije o vrsti ili je nazovemo novom vrstom?Ako prvi primerak te vrste ima dva staništa, na drugom kraju sveta ta ista vrsta je usled različitih uslava dobila drugačije promene. Da to je ta ista vrsta ali više nisu identične, dobile su drugačije karakteristike, i ako vreme teče ta vrsta je dobila drugačije promene i doćiće do trenutka kada više neće biti u mogućnosti da se međusobno razmnožavaju. Da li su i dalje ista vrsta ili smo dobili dve različite?To su varijacije iste vrste.

Da mala količina gena dovodi do izumiranja hibrida. Ali ja nisam govorio konkretno, šta može da definiše jednu vrstu i koja promena bi izazvala da određni broj jedinka smatramo drugom vrstom. Normalno ovaj proces traje dosta duga pa govorim hipotetički.
Recimo džinovski sisari koji su nekada postojali pre 2 miliona godina u ledenom dobu. Uzmimo za primer Canis dirus džinovskog vuka Severne i Južne Amerike. Zašto je ta vrsta bila toliko veća od običnog sivog vuka i zbog čega je u ledenom dobu velika većina sisara, reptila i ptica imala džinovske proporcije? Da li su to u opšte bile druge vrste ili je jednostavno nastala segregacija vrste po veličini? Šta je izazvalo njihovo nestajanje ako je jedina razlika sa sadašnjim vrstama bila njihova veličina?

Ледено доба је било пре око 20 000 година по научним подацима. Али да пређемо на разлоге изумирања.
Крупни рептили су нестали доста раније.
Обично су крупне (као оне на врху ланца исхране) животиње специјалисти. Специјалисти су такве врсте да не трпе промене и лако изумиру.
Што се тиче величине, да су биљке у питању могуће је да су иста врста, али пошто су животиње друге су врсте у питању. Ако мене питаш нећеш добити одговор који желиш јер је по мојим схватањима немогће прелазак једне врсте у другу.
Darvin je zasnovan na dijalektici, razvojnoj filozofiji, to je nesporno. Ali pojam biološke vrste (organizama koji mogu da se razmnožavaju samo međusobno), kako je danas shvaćen, u suštini nije dijalektičke prirode, već je statičan, u skladu sa elejskim učenjem. Nastanak nove vrste (gledano Darvinovski) negira koncepciju, pojam vrste kao takve, i ta se teorija jede iznutra. Doduše, možda bi ipak trebalo tu ubaciti Hegela, sa tim tezama, antitezama i sintezama...

Hmmm sad počesmo o religiji u temi o evoluciji :P MC Gets Side-Tracked Easily

Ahahahahah EVOLUCIJA ..... To je ono gde se tvrdi da nam je deda majmun?!?
http://video.google.com/videoplay?docid=6648693203473074605#
Џаба стил ако не убадаш поенту , знам то из прве руке ...Dozvoli da, pre nego sto odgovorim na postavljeno pitanje, odgovorim na ovaj odgovor na moj, poduzi, komentar: moze li biti da sam ja ipak, svojom stilskom vezbom, svojim vezbanjem stila, ipak uspeo da ubodem poentu, da, da se tako varvarski izrazim, poentiram, na ovom javnom izlaganju? Moze li biti da je moja poenta ipak bila isuvise skrivena u prevelikom osvrtanju na reci i reci kojima izrazavam svoje reci? Jer ipak, poenta je bila u filozofskom izrazavanju, u umnom misljenju, u misljenju misljenja? A mozda, ipak, ja u ovom trenutku nisam nista vise do zen lisica, a bice da tako i jeste. Zen lisica je izraz koji Zen ucitelji koriste za onoga koji nije dostigao istinsku spoznaju, no ipak imitira istinskog Zen ucitelja. Mozda Zen ucitelji imaju resenje za problem filozofskog zombija? No vrlo verovatno samo pretenciozno lupam. Ipak, i ovo je samo stilska vezba, koja je mozda omasila poentu. A mozda je poenta i bila u tome da omasim poentu?
Sto se tice oblasti koju polazem, kada bismo filozofiju i morali da delimo na oblasti- nemam konkretnu oblast. Ako se oblast karakterise nazivom predmeta koji se polaze, to je oblast uvoda u filozofiju, ali ona, kao takva, nije formulisana u okviru ustanove koju filozofija predstavlja. No, literaturu imam, a to su "Ogled o coveku" Ernsta Kasirera, i (a to je knjiga iz koje najvise pokusavam da izgradim sebe, svoju filozofiju i svoje samoposmatracke sposobnosti) "Cetiri predavanja o umu" Mladena Kozomare.
Sto se tice oblasti koju polazem, kada bismo filozofiju i morali da delimo na oblasti- nemam konkretnu oblast. Ako se oblast karakterise nazivom predmeta koji se polaze, to je oblast uvoda u filozofiju, ali ona, kao takva, nije formulisana u okviru ustanove koju filozofija predstavlja.Само ти вежбај лисицо :) , питам зато што код мене постоје 4 испита из философије и свака обухвата различита учења , области.
Mozda Zen ucitelji imaju resenje za problem filozofskog zombija?Zen učitelj bi verovatno rekao da razlika između filozofskog zombija i filozofa uopšte ne postoji. U stvari, možda postoji, u tom smislu što je filozof kao biće iluzija, a filozofski zombi iluzija filozofa, znači iluzija iluzije. Kao ona Platonova senka senke.
Zen učitelj bi verovatno rekao da razlika između filozofskog zombija i filozofa uopšte ne postoji.Mozda bi rekao da je to pogresno postavljen problem? Ako se vodimo onom Lijevom (Brusa Lija):
Tvrdjenje je zen iskljucivo kada je to samo cin i ne odnosi se ni na sta sto je u njemu tvrdjeno.Vrlo verovatno ne bi rekao nista sto bi na prvu loptu zvucalo logicno.
A gde si ti, koji faks? :)Православни богословски факултет универзитета у Београду - ако ћемо пун назив ...
No, literaturu imam, a to su "Ogled o coveku" Ernsta Kasirera, i (a to je knjiga iz koje najvise pokusavam da izgradim sebe, svoju filozofiju i svoje samoposmatracke sposobnosti) "Cetiri predavanja o umu" Mladena Kozomare.Не можеш на основу једне књиге или на основу учења и схватања само једног философа да изградиш икакво "квалитетно" своје.Већ ту се одричеш једног од основних начела философије "увек тежити ка знању ,никада не дозволити да се буде довршен и доречен , увек сумњати у коначност и суд и анализирати , никада се не ограничавати само једним учењем" рече Карл Јасперс :) Ову твоју литературу нисам читао , ја сам за колоквијум спремао "Философија егзистенција-Увод у философију" од Карла Јасперса а за испит "Водич кроз философију" - Петер Козловски...

Sad našao program, evo ga. Ko shvata...
П. Козловски, Водич кроз филозофију: Приручник по
областима, Београд: Плато 2003.тј. текстови:
П. Козловски, Филозофија као теорија целокупне стварности
(стр. 7-19)
О. Марквард, Филозофска антропологија (стр. 23-31)
М. Хајтгер, Филозофска педагогија (стр. 32-42)
Х. Либе, Филозофија историје (стр. 43-57)
П. Козловски, Социјална и културна филозофија (стр. 58-74)
К. Хартман, Филозофија политике (стр. 75-92)
Х. Хофман, Филозофија права (стр. 93-114) П. Козловски, Филозофија привреде и привредна етика (стр. 115-136)
К. Х. Борер, Филозофија уметности или естетичка теорија (стр.
137-150)
Р. Шефлер, Филозофија религије и њен задатак оријентира
(стр. 151-171)
О. Хефе, Филозофска етика (стр. 172-184)
Р. Лев, Етика и природне науке (стр. 185-200)
Ф. фон Кучера, Теорија науке и логика (стр. 203-212)
Х. Шнеделбах, Теорија рационалности (стр. 213-226)
Д. Х. Мелор, Аналитичка филозофија и личност (јаство) (стр.
227-243) Х. М. Емрих, Филозофска психологија: „Јединство личности“
као гранични појам (стр. 244-269)
Р. Лев, Филозофија природе (стр. 270-283)
Х. Крингс, О смислу метафизике: О разлици између узрока и
услова (стр. 284-296)
Ј. Шплет, Теологија и метафизика (стр. 297-312)
В. М. Најдл, Хришћанска филозофија (стр. 313-328)
