- M
Pravilan je drugi primjer.
- Bm
I jedno i drugo se mora prihvatit. U nasem pravopisu ima masu dubleta tj. Moze i vako i nako

Ako je u Nominativu - Rade , onda se u istočnim (štokavskim) govorima dodaje sufiks -ta u Genirivu(Radeta), a u zapadnim se ne dodaje (Rada)i oba su pravilna, ali ako je u Nominativu Pera , onda je u Genitivu Pere, a ako je u Nominativu Pero, onda je u Genitivu Pera (dugosilazni naglasak sa dužinom) itd....
Što se Đorđeta tiče to može da bude pravilno samo ako se radi o nekom italijanu Đorđetu.
- D
A da li je pravilno da je neko sa ili iz Novog Beograda? Nova sam na ovom sajtu, ne mogu još da pronađem kako se postavlja nova tema foruma, a hitno mi je! Hvala!
- D
Haha, sviđa mi se ovo zapažanje za Dorćol. Većina ljudi koja je odatle govori SA Novog Beograda, ali nisam sigurna da je pravilno. Logikom da je neko iz Beograda, rekla bih da je i iz Novog Beograda. Pridev stoji uz imenicu i samo je dopunjuje, zašto menjati predlog?

Ne postoji pravilo za korišćenje predloga 'iz' i 'sa', kao i 'u' i 'na', postoji kao nešto čisto odokativno to za uzvišenja, ali se takve sintagme usvajaju kao lokalizmi i stiče se vremenom 'osećaj' kad se šta koristi. Ovo sam baš ispitivala, jer me je jedan dečko zamolio da mu ispišem pravila kojima bi mogao da objasni nekom strancu koji uči srpski jezik, kad se koristi koji predlog. Ali eto, pravila ne postoje, fraze se uče napamet. Ko npr. u engleskom jeziku što upotrebu predloga 'on', 'at' i 'in', učimo napamet po frazama. Mada, to sa uzvišenjima ne pije vodu, jer ja npr. uopšte ne poznajem Beograd.
- BH
To sa uzvišenjima nikako ne pije vodu u Beogradu :). Nadmorska visina je oko 150m, a ljudi su uglavnom "SA" nekog naselja ( Dorćola, Zvezdare, Liona, Karaburme, Nbgda, Dedinja, Vidikovcaovca, Medaka, Senjaka, Čubure, Krsta...plus sa svih brda, što je logično)."IZ" ima dosta manje( Rakovice, Bataje, Višnjice, Kumodraža, Zemuna ). E sad, kojom logikom je napravljen raspored, 'bem li ga.
Правилно је рећи овако:
Идем код Радета, идем код Ђорђа, код Павла, код Дулета.
Објашњење: надимцима (Раде, Дуле) се додаје наставак "та" у генитиву, а правим именима (Ђорђе, Павле) се не додаје.Дакле, Мило: код Мила, дати нешто Милу... А Миле: код Милета, дати Милету...
Баш ме је занимало, тако да сам питао некога веома стручног, ово је њено објашњење.

Đorđe i Pavle - kod Đorđa i Pavla. To svi znamo.
Međutim, kad je riječ o ovim drugim primjerima, stvarno su pravilna oba načina, i to u zavisnosti od područja. E sad se tu ne radi o dijalektizmima i provincijalizmima i inim -izmima, nego o pravilu u srpskom jeziku, koje zavisi od deklinacije po kojoj se imenica mijenja.
Stvar je u tome da se hipokoristicima sa dugouzlaznim akcentom (Rade i slično) može dodavati infiks -t- u promjeni; upravo zato što su i imenice II deklinacije skoro stopostotno hipokoristici i/ili deminutivi.
Sa imenicama ovakvog hipokorističkog tipa, ali koje se završavaju na -o, stvar je izgleda jasna: ako je Pero u nominativu, u genitivu može biti Pera (po I deklinaciji, sada samo u Hercegovini i CG) ili Pere (po III, svuda drugdje), a ako je u nominativu Pera (kako je u Srbiji, većinom), u genitivu je obavezno Pere..
Po analogiji sa tim: Rade - genitiv Rada (I, CG i Hercegovina), Radeta (II, vrlo rašireno) i Rade (III, Bosna, što se uzima kao najnovije i „najmanje pravilno“). Isto važi i za ime Mile itd.
DjuroLegenda je bio na pravom putu, i pored pisanja padeža velikim slovom, uh uh :)
Nije sve u žutoj gramatici.... ;)
Мислим да би требало на првом А. Но, не иду ми баш сјајно акценти и тек треба детаљно да их учим, тако да не узимај ово за сигурно.
Али оно што сигурно могу да ти кажем, јесте да треће А (односно последњи слог) не може никако да буде акцентовано. У српском језику се никад не акцентује последњи слог. Због тога оне водитељке Слагалице говоре дирИгент, уместо диригЕнт. :)
Lullaby
pre 5 dana izmeni obrišiĐorđe i Pavle - kod Đorđa i Pavla. To svi znamo.
Međutim, kad je riječ o ovim drugim primjerima, stvarno su pravilna oba načina, i to u zavisnosti od područja. E sad se tu ne radi o dijalektizmima i provincijalizmima i inim -izmima, nego o pravilu u srpskom jeziku, koje zavisi od deklinacije po kojoj se imenica mijenja.
Stvar je u tome da se hipokoristicima sa dugouzlaznim akcentom (Rade i slično) može dodavati infiks -t- u promjeni; upravo zato što su i imenice II deklinacije skoro stopostotno hipokoristici i/ili deminutivi.
Sa imenicama ovakvog hipokorističkog tipa, ali koje se završavaju na -o, stvar je izgleda jasna: ako je Pero u nominativu, u genitivu može biti Pera (po I deklinaciji, sada samo u Hercegovini i CG) ili Pere (po III, svuda drugdje), a ako je u nominativu Pera (kako je u Srbiji, većinom), u genitivu je obavezno Pere..
Po analogiji sa tim: Rade - genitiv Rada (I, CG i Hercegovina), Radeta (II, vrlo rašireno) i Rade (III, Bosna, što se uzima kao najnovije i „najmanje pravilno“). Isto važi i za ime Mile itd.
DjuroLegenda je bio na pravom putu, i pored pisanja padeža velikim slovom, uh uh :)
Nije sve u žutoj gramatici.... ;)
Izvinite gospođice Lullaby, ali SANU je druga vrata levo :))))

Uh, prozvaste me?
Izvinite gospođice Lullaby, ali SANU je druga vrata levo :))))Pa pisalo je „pitajte, pomozite“, pa ja rekoh da pomognem, ako mogu, a zainteresovani su ranije tražili argumente i dokaze, pa da ih pružim, ako mogu... :)
Edit: da, i ja često čujem „taman posla“ sa oba načina akcentovanja riječi „taman“; vjerovatno je ipak bez dužine pravilno, ali ne znam.
A za „taman“ nema šanse da je akcenat na drugom slogu - na prvom je (jer na posljednjem ne može nikako biti), a to na drugom A je postakcenatska dužina. Vi u Srbiji ste je skoro pa izgubili, pa ste se zato vjerovatno i začudili...Eto, Korleone, sad sam bila kratka, ok? :)

Ja položio akcente i definitivo nije akcenat na drugom slogu, tolko ja naučio, a i trebalo bi svi bar da osjete dje akcenat. Neki kratki je na prvom. Ima par pravila oko akcenata, silazni vazda u prvom slogu (nidje više ne smije ić), jednosložne riječi vazda imaju silazne akcente, zadnji je neakcentovan slog, dužina može samo iza akcenta doć, uzlazni svudje osim na posljednji slog

Ja položio akcente i definitivo nije akcenat na drugom slogu, tolko ja naučio, a i trebalo bi svi bar da osjete dje akcenat. Neki kratki je na prvom. Ima par pravila oko akcenata, silazni vazda u prvom slogu (nidje više ne smije ić), jednosložne riječi vazda imaju silazne akcente, zadnji je neakcentovan slog, dužina može samo iza akcenta doć, uzlazni svudje osim na posljednji slog

Često današnja omladina greši pri pisanju sledećih reči:
"Danas sam radijo duže."
"Ja bi otišao na more s devojkom."Takve greške se mogu videti i ovde.
Da podsetim kako je pravilno:
Ja bih ; Vi biste
Ti bi ; Oni bi
On, Ona, Ono bi; Mi bismo
I:
Radio, bio, zatvorio, zalupio...
I:
Sa nekim (u paru sa nekom osobom, zajedno)
S nečim (predmet, "hodao je s viljuškom u ruci")
