Izvođenje Slobodnjaka

Segment fudbala koji velikom brzinom prerasta u umetničku formu.

Intervju Žuninja Pernabukana za magazin L'Équipe

L'Équipe: Žuninjo, drago nam je da ste odvojili deo svog slobodnog vremena za nas.

Žuninjo: Drago mi je da ste me pozvali.

L'Équipe: Žuninjo, krenimo od vašeg stila izvođenja slobodnih udaraca. Naime, mnogi stručnjaci tvrde da ste amplitudama koje lopta zadobije prilikom vaših šuteva, poslednjih sezona u Lionu, hteli da skrenete pažnju na sve veći jaz između bogatih i siromašnih u Brazilskim favelama. Da li vi zaista svojim slobodnim udarcima, da se tako duhovito izrazim, aludirate na klasnu borbu?

Žuninjo: Za početak, ne bih ništa da otkrivam, citiraću Stenlija Kjubrika: "Moć zapažanja je umetnost koja odumire." Svi već dobro znamo Van Bastenovu analizu Komunističkog Manifesta onim čuvenim volejom protiv Sovjetskog Saveza, ali retko ko je zadirao u njegove rane radove, tu bi se i Frojd naradio.
KKKaLu kA · 9. dec 2011.
Komentari · 19
CG

Zato je Siniša vazda bio jednostavan čovek. Kad su ga pitali kako je tako dobro naučio da izvodi slobodnjake, on je odgovorio "Kad sam bio mali, video sam da ne znam da driblam, pa sam zato počeo mnogo da šutiram." :) Za defku naravno plus.

KK

Hvala vam svima, inače defku smislih sinoć dok sam igrao fudbal. Bila je nekako u duhu trenutka. :)

KK

A to može samo sa predavanja, ili dok pališ cigaretu? Inspiracijo, čudna li si zverka... :)

ŠA

Postaviš etičke kriterijume u životu, napraviš stavke šta-treba činiti, pa ih onda obrneš i kreneš od poslednjeg. Jer ti je dosadno. :)

KK

Usput se nadajući večnom životu jer, majku mu, spisak je dugačak, a treba i na piće sa Pantelom otići! :)

BE

Ono, pluščina i tako to...
Na šta li je Roberto Karlos ukazivao svojim slobodnjacima?

KK

E vidiš o tome nisam razmišljao, ali onom bombom protiv Francuza je verovatno predskazao nešto monumentalno...

BE

Mislim da sam na tragu spoznaje ideje koju je Roberto pokušavao da prenese na nas.

Naime, uopšte uzev, njegov čuveni šut bi mogao biti svojevrstan prikaz čovekovog poimanja sebe kroz vekove. Na početku, to beše prava linija koja je vodila do gola, iliti same spoznaje. Međutim, lopta, iliti ideja, na svom putu naiđe na živi zid, koji simboliše mračni srednji vek i dominaciju hrišćanskih dogmi i stavljanje filozofije u službu teologije, što je svakako uticalo na zastranjivanje, ili skretanje sa pravog puta. E, onda dođosmo lagano do Aligijerija, Đordana, Kopernika koji lopti dadoše neophodni podsticaj za vraćanje na pravi put ka cilju, na koji će se ona vremenom i vratiti, posredstvom Spinoze, Dekarta, Loka, Hobsa, Hjuma, Bejkona, a da ne nabrajam one koji su nastupili posle. I tako lopta i danas putuje, a kada će do gola stići, ne znamo.

Ono što je jasno je to da Roberto Karlos ima izrazito optimističan pogled u shvatanju čovekove prirode bivstvovanja u ovozemaljskim okvirima. Jer da nema, lopta ne bi stigla do cilja, do gola. Lopta ne bi spoznala svoju suštinu, a to je da zatrese mrežu sa unutrašnje strane. A šta je čovek, do jedne lopte koja leti tražeći svoju mrežu?

Čudni su putevi Robertovi...

KK

Ovo ću da stavim na profil.

Evo još jedno pitanje - šta ako je lopta ustvari Zenonova strela?

BE

Dobro pitanje na koje je teško dati odgovor. Možda bi dadaistički pristup poslužio.
Recimo da se lopta onda zove Vladimir (a može i Estragon) i da let lopte u stvari simbolizuje čekanje. Čekanje gola. Čekanje Godoa. Spoznaje. Istine.
Ako sada, imajući u vidu zamišljen koncept, u priču uključimo Zenona (može i Parmenida), dolazimo do toga da Godo ne može da stigne do Vladimira. Gol ne može da stigne do lopte. Istina do čoveka. Jer kretanja nema.
U tom slučaju, čitava moja prethodna teorija pada u vodu, a javlja se mogućnost otkrovenja Roberta Karlosa kao sledbenika Joneskoa i Beketa. Što bi donekle objasnilo zašto je otišao trbuhom za kruhom u daleku Mahačkalu.

Moje pitanje je, šta ako je Zenon, kog si pomenuo, iz Kitije, a jedina strela kojom se služi je njegov polni organ?

Prijavi se da bi komentarisao.