
Blejim ponekad po raznim sajtovima - od ekstremne desnice do Peščanika - i jedino zajedničkog za sve je priča o globalizaciji i - pre svega - konzumerizmu kao nečemu što daje privid slobode. Razni filozofi i ostali depragmatizovani lelemudi stalno pričaju kako smo samo potrošači i da je naše jedino merilo koristi to koliko potrošimo u datom periodu. Fazon: koliko god i za štagod ratovali, opet ćemo jebenim kapitalistima (koji se sve pitaju) samo stavljati pare u džep. Kao da je pljuvanje kapitalizma evoluiralo u pljuvanje potrošačkog društva. Prema nekim autorima, ljudska prava su podređena pravima potrošača(?).
Da li mislite da je vaša sloboda ograničena i samo prividna u ograničenosti ponude? Verujete li da ste samo potrošači za velike igrače i ništa više? Da li osećate da hranite korporativnu zver kad laptop platite 500+ evra? Izbegavate li marke i brendove? Da li je konzumerizam zlo?

E, sad malo i ozbiljnije, da ne bude Luks peder spemuje. Ne mislim o tome, ne znam šta ja mogu kao individua da doprinesem u borbi protiv kapitalista, a iskreno, nije mi ni jasno što bih se nešto borio protiv njih. Šta god kupujem gledam da budem pragmatičan, tj. da kupim što kvalitetnije za što manje para, ne jurim brendove zbog imena. Neke stvari tipa čarape, opremu za sport, farmerke, podmetače za astal i te hepeke kupujem na pijaci. Natpis na tenama *Adidas* a Kinez pravio, pa ti reci da to nije svojevrsna borba protiv kapitalizma. Kad kupujem nešto skuplje pogledam malo neke forume, izvažem šta ljudi misle, raspitam se kod ljudi koji imaju taj proizvod koji me zanima i to je to. E, sad iskustveno se pokazalo da mi je npr. Lenovo mi najbolji za laptopove, Katerpilar cipele mi najduže traju, al' to ne zbog brenda, čisto empirijski, ako naiđe neka druga marka, nije problem.

I moj laptop je Lenovo, ponajviše zbog baterije i metalnom oklopa, kornjača jebena. I katepilar su mi čizme, kao i patike, nebitno. Na stranu to, samo da dodam kako je kvalitet, koji ne kupujem često.
Što reče jedan umjetnik "Seksualno uznermirani, ili samo uznemirani ljudi su skloni konzumicaiji zbog propagiranja tupavim vrijenosti koje kanališu mediji".
Inače se oblačim u 2nd hendu, i nemam frke sa tupavim konzumiranjem stvari, ugodno mi je.

Била је нека листа да топ 5 произвођача хране контролише сву производњу хране и да ако се бациш мало у то ко држи рецимо неког мађарског произвођача саламе, провалиш да све акције има нпр. Нестле директно или индиректно преко неке мање компаније. Не постоји ограниченост понуде пошто, колико капирам, ствар је у давању што више избора робе потрошачима да од тебе откупе нешто, чиме они настављају од тебе да купују да би избегао конкуренцију тако, ако ти је профитабилније.
Ваљда...
I ovo je 90 posto konditorska industrija, što u užem što u malo širem smislu. Da na nivou sveta ima 10 giganata koji se bave time ( plus još naravno na zilione malih nacionalnih proizvođača ) pa jbg, kolko treba da ih bude, nije ovo toliko veliki svet, sedneš u avion i odeš na drugi kraj planete za 10 sati.
- l
nije konzumerizam kad ti treba npr. čaša, pa odeš i kupiš čašu, već kad imaš nekoliko čaša, pa odeš u šetnju i usput kupiš još šurnaest čaša, a one stare baciš. onda si ti jedna obična ovca koju proizvođači šišaju.

Nisam nešto baš upućen u ekonomiju, ali znam da postoje ideje da se današnji kapitalizam izleči povećanjem javne potrošnje, što mi izgleda kao lečenje raka ubrzanom metastazom.
Ali taj kapitalizam direktno zavisi od svoje metastaze, od rasta proizvodnje i potrošnje, kad god negde padne BNP, svi vrište RECESIJAAAAA!!! i onda haos propast kriza rat, pad vrednosti deonica, sirovina, standarda, a kakva je to vrednost koja fluktuira u zavisnosti od toga da li je Putin prdnuo ili je neko proturio neku lažnu vest u medije, ili tako nešto? Fiktivna vrednost. Ljudi još uvek nisu naučili da izraze vrednost rada i proizvoda, pa se stalno nekako dovijaju, te krzno, te stoka, te zlato, te državne obveznice... Možda to i nije moguće? Ovo je već pitanja za neku filozofiju ekonomije, ako tako nešto postoji danas u ozbiljnom obliku.
Неко ми је пре десетак дана (поново) послао кратак, језиви филм о томе како се производе виршле. И од чега. Како од одвратне емулзије, која се добија млевењем кокошјих ногица, везивног ткива, крављих вимена, кожица и шија, уз помоћ адитива, боја, нешто соли, шећера и зачина, средства за „учвршћивање” те љигаве смесе – настаје хотдогAaaa, da. Kad je u pitanju neoliberalnikleptofašiističkokapitalističi proizvod, to je horor. Kad je u pitanju švargla (ladetina), to je domaćinski i tradicionalno, delikates nadasve. I zdravo.
A kapitalizam je mnogo elastičan i žilav. Ja sam se konto tako jednom o tome kako antikapitalističko djelovanje na kraju pomaže kapitalizmu. Mislim, glupo je vjerovatno ali ovako je nekako tok misli išao. Bili su aktuelni neki antikapitalistički protesti, blek blok, G8, samiti, sranja. I su jarani doli sa raznih strana svijeta, plativši prevoz, kupivši fensi crne fantomke i skijaške cvikere, da ih fašistička policija ne prepozna, no što. Pa onda kakav torbak da imaš u njega malo kamena. Kamena je jeben stvarčica. teška, tvrda, oštra ponekad, i zahtjeva kvalitetnu torbu. Obuća je isto tako važna, treba i to da bude dobro, zar ne. Treba jesti, u svakom slučaju. Treba kupiti hranu. Pa onda rekviziti. Boja, papir, štampa, pištaljke, megafoni, kurci. Još ako tu ima kakve organizacije i reda. Onda idu sredstva komunikacije. Treba telefona, računar, internet. Ništa džab nije. I onda je pitanje da li je njihovu torbu sašilo neko dijete na šaci riže u Kini ili Vijetnamu. Jel se za one fenis selktrične materijale izrabilo dovoljno crnaca u Africi? A da ne pričamo o tome kako su kapitalisti fino unovčili ideju bunta protiv kapitalizma.
Mislim ovo je baš banalna priča, ali ono.
Mislim ovo je baš banalna priča, ali ono.Ono, da, ne može kapitalizam srušiti par ljudi sa pištaljkama, molotovljevim koktelima ili kalašnjikovima. On može jedino da se uruši u sebi, i odvede ceo svet u tri lepe. Ili da smisli kako da eksploatiše nešto u svemiru, da se tamo nalaze resursi, radna mesta itd. Širenje je odlika kapitalizma, a kad više ne bude imao kuda da se širi, nastaće problemi.
Ekonomska kriza je kćer kapitalizma i majka fašizma istovremeno.http://www.politika.rs/rubrike/Sta-da-se-radi/Ekonomska-kriza-je-majka-fasizma.lt.html
Mene u celoj ovoj priči jedna stvar zanima: zašto su svi filozofi, pisci, sociolozi i idealisti generalno toliko protiv kapitalizma i svega što s njim ide; dok su ekonomisti i inženjeri gotovo uvek - u najmanju ruku - svesni prednosti kapitalizma?Zato što su oni u funkciji ćelija malignog sistema, koji divlje eksploatiše resurse i rukovodi se logikom sticanja profita po svaku cenu i rasta proizvodnje po svaku cenu, i izaziva ratove i krize kojima pokriva svoje neuspehe, a kad iscrpi resurse na jednom mestu, onda prelazi na drugo, sve dok resursa i mogućnosti za dalje širenje ne nestane, a rukovode se optimizmom da će se naći novi resursi koji se mogu eksploatisati? Možda. Možda će i ekonomisti i inženjeri jednom živeti u realnosti koju im je priredio kapitalizam za koji su se zalagali, ali im se ta realnost neće svideti?
EDIT Zato se to zove "tehnička inteligencija". Možda će uskoro biti moguće napraviti program-inženjera ili ekonomistu, ali program-filozofa, pisca, sociologa ili idealistu nisam siguran, pa čak ni u nekoj daljoj budućnosti.- GMene u celoj ovoj priči jedna stvar zanima: zašto su svi filozofi, pisci, sociolozi i idealisti generalno toliko protiv kapitalizma i svega što s njim ide; dok su ekonomisti i inženjeri gotovo uvek - u najmanju ruku - svesni prednosti kapitalizma?
Зато што се ова прва група бави људима, а ова друга само цифрама и мртвом материјом. Када питаш социолога да ли је у реду сравнити рецимо индијанско гробље у Америкама, он падне у несвест. А економиста и инжењер узму дигитрон и само ти кажу да ли се то исплати или не. Нешто као нацисти - 1 Јеврејин или 1 милион - њех...
Ви живите у свету у којем инжењери нису људи, изгледа.Ne, reč je konstatacija Provirona, a inženjeri naravno da su ljudi. Postavio je logičku zamku: svi ovo - skoro svi ono. Greška u startu. Čovek je svako ko se ponaša ljudski, ne gubi etiku iz vida. Teško mi je da se složim sa Granjkom, ali ovde moram :) Lično znam par inženjera zadojenih idejama humanizma, porodični prijatelj mi je avioinženjer i ime u svojoj oblasti, Kolakovskog i Hamvaša stalno citira, jbg. Pisao sam samo o onim Provironovim inženjerima koji se bezrezervno zalažu za kapitalizam, tehnokratiju, šta li već. Al šta tebe briga kad nisi inženjer, i ti si na neki način humanista :) Nikad to ne gubi iz vida!
A to je lijepo, kao ono, inženjeri i ekonomisti su skotovi bez duše i nemaju mogućnost razumijevanja ičega izvan svoje uske profesije. Ja uvijek mislio da su to advokati.Nisu u svom obrazovanju zadojeni humanističkim idejama. Sve neka električna kola, statistike, bruto nacionalni dohoci... Ljubav i širina pogleda na čovečanstvo ne usađuje im se u školi, to je istina, kakve veze ima fizika, mehanika i ekonomija sa etikom? A istina je da se za tehničku struku opredeljuju ljudi koje zanima rešenje konkretnog problema u okviru datog sistema. Kakve veze ima tehnologija i ekonomija sa etikom? Ti ljudi treba o etičkim temama da se pitaju kao ljudi, a ne kao stručnjaci iz svoje oblasti, pošto se njihova oblasti ne odnosi na etiku, već na konstruisanje mašina, građevina, poslovanje i tako to. Ne želim nikoga da omalovažim, ali zar nije čudno to što tehnokratija propagira sve neke nove vidove etike i njenu korekciju? Ljudi treba da nastupaju kao ljudi, jebeš podele na profesije i oblasti bavljenja. Ima i filozofa i sociologa koji propagiraju spajanje čoveka i mašine, transhumanizam, trista čuda.

E, da, Valde, rekao bih da si, svesno ili nesvesno, izvrnuo moje reči. Mislio sam u kontekstu da su inženjeri praktičniji, tj. da deluju u okvirima postojećeg sistema: znaju da nije u njihovoj moći da ga promene, ali koriste njegove prednosti. Zašto su, onda, filozofi spremni naći manu bez da daju predlog u kom pravcu promene trebaju ići?

Ovog bi Valdemara trebalo naći u gradu i ispičkati. ;-) Brojevi, tehnokratija, roboti, integrisana kola, algoritmi ftnj! ♥ Humanizam, filozofija i te zajebancije, pih. Zamisli da imaš po jedan augmentativni čip u svakom korteksu, veštačke karbon-nanotube ojačene udove, nanobote u krvotoku, i IC, Xray i UV spektar vizije - mogućnosti su bezgranične. Preljepo. ♥
http://www.zaslike.com/files/pag0f3n3c98g12vnar.jpg
Zašto su, onda, filozofi spremni naći manu bez da daju predlog u kom pravcu promene trebaju ići?Pa daju, ali se tehnokrati ne zamaraju da razumeju. Bude ono, TOO LONG, DIDN'T READ, LOL
Najveći problem i jeste što inženjeri i ekonomisti na faksu ne uče malo humanizma i etike, i što sociolozi i filozofi ne uče malo fizike i elektrotehnike. Svet bi bio bolje mesto.U pravu si, samo što je etika stvar svake slobodne individue, ne samo filozofa ili inženjera. Normalno da imaš "zlih" filozofa i istoričara, i "dobrih" inženjera. Ali mi izgleda da zao inženjer i naučnik može mnogo više štete da načini čovečanstvu, vršeći svoju tehničku profesiju, nego filozof, koji hoće kao pravi neku utopiju (samo par je uspelo da napravi zlo od toga, doduše veliko). Nisu filozofi napravili atomsku bombu i istrebili šume i životinjske vrste, i ne prave sve nova oružja za uništenje. Dobro, prave i za napredak čovečanstva, ali kad se upotrebi to za uništenje, gde je napredak? Razvoj tehnologije ne sme da bude sam sebi cilj, i ne sme da bude neobuzdan. A ko će ga obuzdati? Kapitalizam, Moloh? Pričamo li o etici kapitalizma?
Ovog bi Valdemara trebalo naći u gradu i ispičkati. ;-) Brojevi, tehnokratija, roboti, integrisana kola, algoritmi ftnj! ♥ Humanizam, filozofija i te zajebancije, pih. Zamisli da imaš po jedan augmentativni čip u svakom korteksu, veštačke karbon-nanotube ojačene udove, nanobote u krvotoku, i IC, Xray i UV spektar vizije - mogućnosti su bezgranične. Preljepo. ♥Lukse, transhumanisto :) Ponekad je snaga u slabosti. Taj tvoj tehnoibermenš ne bi imao potrebe da se razvija dalje, ili njegova potreba za daljim razvojem ne bi imala ništa zajedničko sa potrebom za razvojem kakvu oseća današnji čovek.
