Blaženo neznanje
je (ne)znanje koje se vremenom pretvara u UŽASAVAJUĆE SAZNANJE!
Blaženo neznanje nam pruža osećaj unutrašnje topline, sigurnosti, samopouzdanja i, tako neophodne, hrabrosti za učestvovanjem u životnom nadmetanju. Blaženo neznanje je ishodište većine naših eksperimenata i avantura, bilo da se radi o isprobavanju novog deterdženta, bilo da se radi o seksu bez kondoma ili plovidbi Titanikom. U blaženom neznanju smo srećniji, vedriji i zdraviji. Ovom obliku duhovne levitacije se lako prepuštamo kako bi smo brzo i lako obezbedili, baš izvikanu ali genijalnu kovanicu, LAKOĆU ŽIVLJENJA. Kako uopšte upadamo u katarzu blaženog neznanja ne znamo ni sami, inače nam se to ne bi ni događalo.
Sve ima svoj kraj pa i blaženo neznanje. Ljudi su blagosloveni darom da uče i da ZNAJU. Onog momenta kada se hipnotička magija blaženog neznanja raspukne pred očima blaženo-neznanjem-usnulog čoveka ona se eksplozivnom brzinom pretvara u UŽASAVAJUĆE SAZNANJE.
Prva reakcija na UŽASAVAJUĆE SAZNANJE je da ne znate šta ćete sa njim. Najradije bi se vratili u sobu sa blaženim neznanjem i tamo proveli ostatak života, ali potpuno izbezumljujuće po nas zaključujemo da blaženo neznanje više ne stanuje na toj adresi! Posledica svega ovoga je da moramo prihvatiti UŽASAVAJUĆE SAZNANJE kao ZNANJE i pronaći način da nas opsedne neko novo blaženo neznanje i pruži nam neophodni spokoj u ostatku života.
U blaženom neznanju ljudi su pravili uranijumske paste za zube i kreme za lice, stavljali olovo u benzin i pili vodu iz vodovoda sa olovnim cevima. U blaženom neznanju su medicinski časopisi (bilo je to davno) tvrdili da je pušenje zdravo. U tom istom neznanju su u prodavnice obuće instalirani Roentdgen aparati kako bi mušterija slikala stopala i u milimetar odredila odgovarajuću veličinu obuće. U blaženom neznanju su ljudi išli na turističke ture posmatranja nuklearnih eksplozija, kampovali u pustinjama Nevade, a neki su čak (sa optimalne udaljenosti) izlagali svoje genitalije blastu nuklearne pečurke kako bi poboljšali izglede za potomstvo ili dobili “kvalitetnije” potomstvo (usput su to debelo plaćali). Ima bezbroj ovih priča o blaženom neznanju koje ubrzo postade UŽASAVAJUĆE ZNANJE.
To je bilo nekada.
A šta je danas naše aktuelno blaženo neznanje?
Pa, užasnuli bi smo se kada bi saznali. Čak i da nas takva saznanja ostave hladnokrvnim, arheologe koji će uredno slagati naše kosti sigurno neće.
Blaženi su oni koji ne znaju, a oni koji znaju lakoću postojanja čine nepodnošljivom ili barem manje podnošljivom.
Komentari
- V
brate ti si talenat neotkriveni, daj pisi knjige pa nam kazi kako se zovu da kupimo, citamo i uzivamo
- V
slazem se za subskribe ili barem da se obarti jos koji put
- x
hvala za ovu mudrost
- o
Fenomenalno!

Imam neku nedoumicu sa ovim primjerom, pa bih voljela da mi autor odgovori ako ovo vidi. Dok sam citala definiciju mislila sam da ce blazeno neznanje da budu neke stvari koje slusamo u djetinjstvu i koje nam donose mir i sigurnost, kao npr. deda mraz, bog nas sve vidi i cuva, svi su ljudi dobri, svijet se vrti oko tebe, ti si poseban itd.. a onda dolazi uzasavajuce saznanje koje rusi taj mir. Medjutim ti si u primjeru u blazeno neznanje uvrstio nesto sto je prosto neznanje, nepoznavanje medicine itd. Ono nije blazeno jer nam skodi (za razliku od ovoga sto sam ja gore pomenula, u najmanju ruku je utjesno), a nije ni nesto cemu bi se iko vratio posle uzasavajuceg saznanja??Ne znam, cini mi se da primjer nije ispratio poentu definicije? Lijepo napisano, i plus i zvjezdica, ali bih voljela da cujem odgovor.

S obzirom da je autor poslednji put bio na sajtu početkom aprila probaću ja da ti odgovorim:
Nije poenta u tome da li je neznanje štetno, korisno ili bez efekta, poenta je u, kako autor kaže, '' lakoći življenja ''. Nema veze da li je nešto štetno ako ti ne znaš da je štetno , zbog toga što ne izaziva negativnu emociju koja bi narušila '' lakoću življenja ''.
Naravno da je znanje bolje , jer pomoću njega možemo da izbegnemo štetno, ali u definiciji se radio o psihološkom efektu. A moraš da uzmeš u obzir da civilizacija u datom trenutku uvek koristi nešto '' štetno '' a ne zna da je štetno. Kasnije kad se otkrije dejstvo takvog produkta i dolazi do '' užasavajućeg saznanja '' ( U jebote, ladno se već pet godina tuširam osiromašenim uranijumom! ).
Svodi se na sledeće:
Ako ne saznaš, umrećeš ranije i živećeš srećno
Ako saznaš, umrećeš malo kasnije i živećeš potpuno uništen i u strahu od posledica tog neznanja.Zato je takvo neznanje '' blaženo '' , jer ostavlja psihu ne taknutu.
- S
Da se ne zaborave dubokoumni autori.. *
